Ima li država snage da zaustavi odliv mladih?

Odazak mladih obrazovanih i stručnih ljudi u evropske zemlje nije samo crnogorski, već problem kompletnog Balkana, ali to ne znači da treba da se zanemari, upozoravaju stručnjaci, predstavnici Inženjerske komore, sindikata, poslanici…

Vlada, kažu oni, treba, odnosno, već je trebalo ozbiljno da se pozabavi ovim problemom. Tako misle i mladi – studenti sa kojima je Pobjeda razgovarala na temu odlaska.

Ovo je pitanje broj jedan za Crnu Goru, tim prije što u ovom trenutku nije lako zaustaviti odlazak najstručnijih. Posljedice tog problema već se, kako smatraju naši sagovornici, osjećaju a dugoročno to će se odraziti i na kompletnu ekonomiju zemlje. Od Vlade, naročito sindikati, traže da napravi strategiju zaustavljanja odliva i predlažu kako bi se to moglo ublažiti.

Hitne mjere

U Uniji slobodnih sindikata Pobjedi su kazali da je vrijeme za alarm.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Srđa Keković, kaže da statistike pokazuju da je Crna Gora druga zemlja u Evropi kada je u pitanju odliv stanovništva u odnosu na populaciju.

– Potpuno je logično da u tom odlivu najviše imamo mladih ljudi. Ljudi odlaze u Njemačku, Ameriku… jer ovdje imamo ogromnu nezaposlenost. A i oni koji rade imaju često nedostajanstvene uslove rada. Ponajmanje tu podrazumijevam zaradu, a ponajviše prekovremeni rad, nemogućnost korišćenja punog godišnjeg odmora, odnos prema zaposlenom… i ljudi napuštaju zemlju – kaže Keković koji smatra da je to pitanje broj jedan za Crnu Goru.

Unija je, ističe on, to pitanje i pokrenula početkom godine i očekuju da će za nekoliko dana biti organizovana tematska rasprava sa svim zainteresovanim – sindikati, poslodavci, predstavnici Vlade i civilnog društva.

– Moramo hitno nešto da uradimo da targetiramo mlade i da spriječimo taj odliv mozgova. Dogovoreno je da u okviru tog okruglog stola i nakon što se sprovede jedna šira debata da se vide modaliteti kako bi to moglo da se izvede. Jedan od prijedloga Unije je da se prepoznaju strateške grupe koje će da napuštaju Crnu Goru, ta deficitarna zanimanja u Evropi gdje će oni prvo moći da potraže egzistenciju. Kada bi to prepozanali na vrijeme i povećali zarade upravo tim deficitarnim zanimanjima, i ako bi im stvorili dostojanstvene uslove rada, mnogi od njih ne bi poželjeli da napuštaju Crnu Goru i porodice – objašnjava Keković.

Druga varijanta je, dodaje on, stambena politika koja mora da se vodi drugačije.

– Mi smo Vladi poslali inicijativu za socijalno stanovanje, koja podrazumijeva da država napravi svoj fond stanova koji bi rentirali građanima po nekim malim rentama. Mi tu inicijativu ,,guramo“ već 6-7 godina ali građevinski i bankarski lobi stalno se ispriječe. Mislim da je sada konačno došlo do toga da se ta inicijativa realizuje što bi pomoglo da brojne porodice ne žive kao podstanarski robovi – objašnjava Keković za Pobjedu.

Odliv stručnjaka

U Inženjerskoj komori kao veliki problem vide to što odlaze najbolji i upozoravaju da to nije lako zaustaviti.

Predsjednik Inženjerske komore Crne Gore Srđan Laković za naš list kaže da, nažalost, nemaju tačan podatak o broju inženjera koji su napustili Crnu Goru.

– To je pojava koja je prisutna i kod nas kao i u našem okruženju. Poseban problem je što nam mladi ljudi, nakon srednje škole, upisuju tehničke fakultete van Crne Gore i po završetku, svoj profesionalni angažman traže u nekoj od zemalja zapadne Evrope. Prije neki dan smo imali priliku da ugostimo predstavnike inženjerskih komora iz zemalja bivše Jugoslavije i oni se takođe suočavaju sa ovim problemom pa su nam komore sve starije – procentualno je mali broj mladih inženjera članova komora – kaže Laković.

On upozorava da je veliki problem što nam odlaze najbolji kadrovi.

– Razlozi za odlazak su prije svega materijalne prirode. Značajan razlog je i prilika za rad u kvalitetnim kompanijama, kao i rad u uređenim sistemima gdje su zagarantovani slobodni dani, godišnji odmor, plaćen porez i doprinosi na kompletnu platu, a što u Crnoj Gori mogu ostvariti samo u rijetkim kompanijama. Sve ovo im garantuje mnogo bolji život i položaj u društvu nego što bi imali ovdje – objašnjava predsjednik Komore.

Ovaj migracioni proces, kako navodi, nažalost u ovom trenutku je veoma teško zaustaviti.

– Iako je plata za kvalitetne inženjere sa licencom trenutno za crnogorske prilike solidna, potrebno je urediti sve ostalo što sam naveo kao razloge, a za to ovo društvo trenutno nema snage – kaže Laković.

Udar na temelje

Nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović kaže da je odlazak velikog broja građana, naročito mladih uz veoma nepovoljne demografske trendove, najveći problem koji Crna Gora ima.

– Na duži rok ugrožava i same temelje države – kazao je Damjanović za Pobjedu.

Procjene su, u nedostatku zvaničnih podataka, da je samo od referenduma 2006, Crnu Goru napustilo najmanje 50.000 građana – u najvećem broju mladih i obrazovanih sa zvanjima i vještinama koje već nedostaju našem društvu.

– Uz labavljenje zakona država EU za lakši ulazak, boravak i rad naših građana u njima, te imajući u vidu uslove rada, činjenica je da motivi sve većeg odlaska iz Crne Gore, nijesu samo ekonomski i ne tiču se posla i plate. Motivi kojih nije recimo bilo prilikom odlaska na rad u inostranstvo 70-ih, je i nepostojanje društva jednakih šansa u Crnoj Gori, nepostojanje vladavine prava, osjećaj nezaštićenosti zbog lošeg rada institucija, što daje dodatnu težinu odlasku iz Crne Gore, kao i iz drugih balkanskih država – smatra Damjanović.

On ističe da nema brzih i lakih načina za usporavanje, odnosno zaustavljanje ovih trendova. Dodaje da opšta društvena i politička klima, odnosno neophodna stabilnost trenutno ne garantuje početne preduslove.

– Potreban je rast standarda, uvezivanje školskog i obrazovnog sistema sa tržištem rada, poreska politika u funkciji smanjenja velikih socijalnih razlika i balansiranog razvoja, obračun sa korupcijom i kriminalom, od kojeg mladi bježe. Naravno, od suštinske važnosti je da država ovaj problem ne stavlja pod tepih i da on bude najveći prioritet svih institucija i da sve javne politike koje se predlažu i sprovode sadrže i dio koji definiše uticaj tih politika na proces usporavanja i zaustavljanja masovne emigracije – kazao je Damjanović.

Dubina problema

Psiholog i komunikolog Radoje Cerović smatra da bi država trebala da se što hitnije pozabavi ljudskim resursima i to kroz vrednovanje najboljih.

– Sam po sebi odlazak nije problem, tu je lepeza problema koji se odnose na neadekvatan kvalitet onoga što oni stiču ovdje, na nedostatak vrednovanja ili meritokratskog pristupa koji nije samo unutar državnih institucija – on je dio crnogorske kulture. Dio je našeg načina rezonovanja u zadnjih nekoliko godina. To pokazuje da smo mi u mnogo većoj potrebi da što je moguće hitnije napravimo sveobuhvatnu strategiju valorizacije ljudskog potencijala – kazao je Cerović Pobjedi.

On podsjeća da recimo Hrvatska ima tu strategiju i međuresurski sveobuhvatni pristup.

– Bilo bi veoma iluzorno svesti ovo pitanje na bilo koji pojedinačni resor. Da kažemo to je sad do Uprave za kadrove ili do Ministarstva obrazovanja – apsolutno nije – smatra on ali i dodaje da ostanak ovdje ima prednosti ali i nedostataka.

Ono što najviše ovdje nedostaje od vrtića do nivoa univerziteta, državne uprave je sveobuhvatan sistem meritokratskog uvjerenja.

– Prepoznajemo li talente, radujemo li se tome. Kada vidimo talenat, da je neko obrazovan, dinamičan, preduzimljiv, da li je crnogorska kultura, kultura crnogorske nacije takva da tu osobu objeručke prihvata, da joj pomogne… Ili će da aktivira neke imunitarne mehanizme koji će tu osobu da izoluju, da skrajnu, da omalovaže i da je u krajnjem slučaju istjeraju. Bojim se da je odgovor mnogo više u ovom drugom smislu. I zato je odgovornost svih nas uključujući naravno i državni vrh, da prepoznamo činjenicu, da mi ne umijemo da mjerimo talenat, da ne mjerimo i vrednujemo ljudski potencijal, ali ne samo u ekonomskom smislu već u ljudskom. Ljudima koji stvarno imaju potencijal da se ne bi osjećali čudno ne ostaje drugo nego da pobjegnu negdje, e to je pravi problem – objašnjava Cerović