Pravoslavni vjernici danas proslavljaju Vaskrs

Pravoslavni hrišćani  danas proslavljaju najveći hrišćanski praznik Vaskrs, dan kada je Isus Hrist vaskrsao.

Vaskrs je najveći hrišćanski praznik, jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih kao pobjedu vjere i života nad smrću.

Prema crkvenom učenju, Isus je raspet u petak, subotu je preležao u grobu, u Josifovom vrtu, a u nedjelju zorom, osjetio se snažan zemljotres i anđeo Božji sletio je na grob. Stražari koji su čuvali grob, u strahu su popadali kao mrtvi, a Isus je vaskrsao.

Na Uskrs je, po vjerovanju, prvo Marija Magdalena srela Hrista, a potom se on ukazao i svojim učenicima. Samo učenik Toma, koji je bio odsutan, nije odmah povjerovao da je Hristos uskrsnuo, pa je morao lično da se uvjeri.

Otuda u narodu uzrečica: „Nevjerni Toma“.

Na prvom Vaseljenskom saboru, u Nikeji 325. godine, odlučeno je da se Vaskrs svuda praznuje istog dana, pošto se ispune tri uslova: poslije proljećne ravnodnevice, prve nedjelje poslije jevrejske Pashe i poslije prvog punog mjeseca.

Na Vaskrs se skidaju oltarske dveri da bi se time pokazalo da je Isus Hrist uskrsnućem pobijedio smrt i otvorio rajska vrata.

Ljudi se za ovaj praznik pozdravljaju sa „Hristos Vaskrse“ i „Vaistinu Vaskrse“. Cijela nedjelja praznika zove se Svijetla nedjelja i tada se pjevaju radosne crkvene pjesme.

Za Vaskrs su, takođe, vezani lijepi običaji. U cijelom hrišćanskom svijetu i kod nas, za ovaj praznik je vezan običaj darivanja jajima.

Jaje je simbol obnavljanja prirode i života.

I kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.

Na stolu stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima. Domaćin prvi uzima jedno jaje, a za njim svi ukućani. Tad nastane veselje i takmičenje čije je jaje najjače.

To predstavlja veliku radost za djecu. Prilikom kucanja izgovara se, takođe, „Hristos Vaskrse“ i „Vaistinu Vaskrse“. Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo.

Toga dana, ako gost dođe u kuću, prvo se dariva farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim ponudama.

Pripreme za Vaskrs tradicionalno počinju na Veliki četvrtak, a nastavljaju se Velikim petkom u znak sjećanja na dan kada je Isus Hrist raspet na krstu na Golgoti.

Pošto je to za hrišćane to dan velike žalosti, on se obilježava strogim postom, uzdržavanjem od bilo kakvog veselja i proslava. Na Veliki petak farbaju se jaja, najviše crvenom bojom koja simbolizuje Isusovu krv.

Prema predanju, prva jaja je caru Tiberiju poklonila Marija Magdalena koja je u Rim došla sa porukom o Vaskrsenju.