Telefoni i tableti uzrok govornih mana kod djece

Statistika pokazuje da gotovo 60 odsto prvaka u Crnoj Gori ima neku vrstu govorno-jezičkog poremećaja. Izraženije smetnje i teškoće u razvoju govora u odnosu na prije 10-ak godina podstaknuta su pretjeranom upotrebom savremenih uređaja, smatraju stručnjaci. Savetuju roditeljima da što više razgovaraju sa djecom i podstiču razvoj njihovoga govora.

Prosječno šestogodišnje dijete trebalo bi da zna između 2.500 i 7.000 riječi, kažu stručnjaci.

No to ne znači da bi roditelji trebalo da ih broje, već da obrate pažnju na to da li dijete razumije ono što govori. Poremećaj koji se najlakše primijeti, ali se i riješi, je nepravilan izgovor glasova.

“Nama su suštinski problemi, problemi u jeziku, u nerazvijenom jeziku, nerazumijevanju jezika, što se često desi da dijete sluša, odgovara, ima dobar sluh, ali ne razumije jezičke konstrukcije“, kaže logoped Anita Marić.

Profesorica razredne nastave Sanja Šišević kazala je za TVCG da su govorno-jezički poremećaji ranije bili manje izražen i zato što su djeca provodila više vremena igrajući se i smišljajući razne igre.

“Manje su boravila u zatvorenim prostorijama, nije postojala ta jednosmjerna komunikacija koju donosi savremeno doba“, kaže Šišević.

Kasno izgovaranje prvih riječi i selektivno slušanje, siromašan rječnik, posljedica su uglavnom pretjerane upotrebe savremenih uređaja.

„Ono što smo uočili jeste zabrinjavajući podatak da gotovo 60% prvaka ima potrebu za logopedskim tretmanom već u prvom razredu. U slučaju da učitelj primijeti da postoje govorni nedostaci, obavi se razgovor sa roditeljem, uputi ga na logopeda, kada je neophodna saradnja roditelj-logoped-učitelj“, istakla je Šišević.

Ključnu ulogu u razvoju jezika i govora ipak imaju roditelji koji bi sa svojom djecom trebalo češće da razgovaraju i stimulišu njihovu interakciju sa okolinom.

U suprotnom, upozoravaju stručnjaci, dijete će teže graditi veze sa vršnjacima i sredinom što se odražava i na dalje školovanje.