Romaneskna priča poznatog barskog muzičara predstavljena na „Ljetopisu“

Poznati barski pjevač, kompozitor, tekstopisac i vođa grupe „Katapult“ Goran Pejović Gula, promovisao je sinoć na „Barskom ljetopis“ svoj književni prvijenac. Roman „Let plavog safira“ opisuje istinite događaje koji su se desili u Baru početkom dvije hiljaditih godina.

Osim što predstavlja neobičan i prvi Gulin književni poduhvat, roman je struktuiran kao mozaik proznog teksta i sedam pjesama. Osim utisaka nakon večeri, poznati Baranin podijelio je i priču o načinu na koji je došlo do toga da se poželi izraziti i kroz književnost, a i kako je tekao proces stvaranja.

„Najprije, prezadovoljan sam. Baš ovako sam i zamišljao ovo veče, ne previše klasično i relaksirajuće, tako da publiku – ne zabavimo – nego da učinimo da se osjećaju prijatno, i da na pravi način dožive roman. Zato sam i rekao – istresi gorčinu do kraja. Ideja je došla sama po sebi, ali ja to nisam tako jednostavno napisao. Nije mi išlo tako lako kao što su mi recimo pjesme dolazile. Ja sam taj roman prije objavljivanja kontrolišući 60-70 puta pročitao od početka do kraja, dok nisam rekao sebi da ne mogu više, pa neka bude šta bude“, kazao je Gula.

Glavni junak njegove urbane priče je muzičar Zoran Popović, sa umjetničkim imenom Džoni Kontra, kojeg Gula opisuje kao cinika, egomanijaka, kompleksaša prljavog jezika, jednosmjernog, bez imalo ljubavi i svjetlosti. Čitalac upoznaje i njegov alter ego – Džonija Polupjesnika, sanjara koji se raduje životu, ljudima, proljeću, sitnicama. Kako ta dva bića koegzistiraju i za koga je u njegovom svijetu bilo iskustveno više prostora?

„Glavni junak je dvostruka ličnost. Kada se kaže dvostruka ličnost ljudi obično misle na neke devijantne ličnosti, ali to smo svi mi. Svi smo mi Džoni u nekim teškim životnim trenucima. U jednom momentu smo sanjari, ljudi žedni života, radujemo se sitnicama, a sjutradan smo već kontraši, cinici, sa više negativne energije itd. U svima nama se prepliću te ličnosti“, objasnio je autor.

Budući da je riječ o lokalnim događajima od prije dvadesetak godina, zanimljivo je da su mnogi likovi bili prisutni samoj promociji ispred Dvorca kralja Nikole. Pa se tako u program u jednom trenutku uključila i Gulina rođena sestra, koja je govorila o svom doživljaju romana. Moderator večeri bio je Milan Vujović.

Publika „Ljetopisa“ osim ovu nesvakidašnju književnu priču ispratila je i filmski program. Tako je veliki broj djece i omladine na Ljetnjoj pozornici Doma kulture gledao projekciju jednog od najuspješnijih i najpopularnijih filmova svih vremena „E.T. Vanzemaljac“ Stivena Spilberga.