Kako navike u ishrani utiču na zdravlje naših zuba?

Ishrana je jedan od najvažnijih faktora za razvoj i održavanje života svih živih bića. Raznovrsna ishrana, bogata vitaminima i mineralima utiče pozitivno na rast, razvoj i održavanje funkcija organizma.

Shodno tome, nepravilna i insuficijentna ishrana jako loše utiče na cjelokupno zdravlje organizma i može biti uzročnik raznih oboljenja.

Usna duplja i zubi imaju jako bitnu ulogu u pripremi hrane za dalje korišćenje i varenje. Vrsta namirnica, način pripreme hrane, kao i navike u ishrani mogu biti uzročnici brojnih oboljenja i malformacija usta i zuba.

S druge strane, smanjenje ili gubitak funkcije zuba dovodi do poremećaja u radu gastrointestinalnog trakta. Oboljeli zubi mogu djelovati kao fokalno žarište i izazvati poremećaj u radu digestivnog trakta, srca, oka, bubrega i zglobova.

Danas je poznato koliko malnutricija loše utiče na zdravlje, a povezanost konzumacije šećera i nastanka karijesa izmijenjena je zahvaljujući edukaciji o pravilnom održavanju oralne higijene.

S druge strane, povećana je pojava dentalne erozije, prije svega zbog loših navika u ishrani. Svakako je neosporno da dijetetske navike, oralna higijena i način života određuju oralno zdravlje i regulišu nastanak i razvoj dentalnog karijesa i dentalne erozije.

Zbog svega toga, neophodno je da se redovno posjećuje stomatolog, ali i da se pacijentu pruže sve informacije o značaju odražavanja oralne higijene.

Ishrana i karijes
Opšte je poznata činjenica da su šećeri etiološki faktor za nastanak dentalnog karijesa. Sprovedena istaživanja doprinijela su tome da se bolje definiše sama uloga šećera u tom procesu.

Šećeri sami po sebi nemaju negativan uticaj na zube, ali bakterije dentalnog plaka proizvode organske kiseline kao produkt fermentacije šećera.

Nastale kiseline snižavaju pH vrijednost i dovode do poremećaja ravnoteže usne duplje, kao i do demineralizacije tvrdog zubnog tkiva.

U početnim stadijumima štetnog djelovanja nastalih kiselina demineralizacija zubnog tkiva se ogleda u promjeni veličina pora, ali bez dubljih oštećenja.

Do nastanka lezija dolazi ako se naruši balans između demineralizacije i remineralizacije u smjeru ka dodatnom gubljenu minerala iz zuba i ako taj disbalans potraje.

Pljuvačka igra bitnu ulogu u vraćanju ove ravnoteže jer ima ulogu regulatora pH vrijednosti, takozvanu pufersku ulogu.

Osobine hrane koje se uzimaju u obzir kada se procjenjuje njihova kariogenost (sposobnost da izazovu karijes) jesu oblik hrane, vrijeme zadržavanja u usnoj duplji, frekventnost unosa, sastav hrane, potencijal hrane da stimuliše lučenje pljuvačke, ali i kombinacija hrane koja se unosi.

Gazirana pića na primjer, imaju nisku kariogenost jer se kratko zadržavaju na zubima, ali ako se frekvencija unosa ovih pića poveća, kariogeni potencijal se bitno poveća. S druge strane, tvrde bombone i lizalice se duže zadržavaju u ustima prilikom konzumacije, pa shodno tome imaju veći kariogeni potencijal.

Ukoliko se njihova količina i frekvencija unosa u toku dana poveća, dolazi do znatnog produžavanja faze demineralizacije i nastanka karijesa.

Neki autori zastupaju stav da se nastanak karijesa može spriječiti i bez smanjenja unosa šećera, ukoliko se posebno vodi računa o održavanju oralne higijene i unosi dovoljna količina fluorida.

Svakako, ne smijemo zaboraviti da je preterani unos šećera faktor rizika za mnoga opšta oboljenja poput povišenog krvnog pritiska, dijabetes melitusa tipa II i gojaznosti.

Djeca i starija populacija su dvije grupe stanovništva koje su posebno ugrožene kada je sklonost ka karijesu u pitanju.

Unos namirnica i oralna higijena u oba slučaja umnogome zavise od roditelja, odnosno članova porodice koji brinu o zdravlju i ishrani ovih populacija.

Dakle, obje grupe pokazuju rekord u razvoju karijesa.

Kod njih karijes ima sličnu etiologiju, prevalenciju i koriste se slične preventivne i terapijske strategije.

Liječenje karijesa u finansijskom smislu mnogo je zahtijevnije nego ulaganje u njegovu prevenciju, tako da bi prevencija i edukacija o značaju održavanja pravilne oralne higijene i sticanja zdravih navika u ishrani trebalo da bude implementirana od samog djetinjstva.

Ishrana i dentalna erozija
Trošenje zuba predstavlja kumulativan i kontinuiran proces i može dovesti do znatnog gubitka zubne supstance.

Trošenje zuba, kao i dentalna erozija nisu novi fenomeni, ali su svakako dobili na značaju otkako je smanjena sklonost ka razvijanju karijesa kod određenih populacija usljed povećane edukacije o održavanju oralne higijene kod ljudi.

Najbitnije je da stomatolog otkrije uzrok topljenja zubne gleđi tj. erozije, kako bi se primijenile adekvatne mjere za prevenciju i dalje napredovanje erozije.

Glavni uzročnik dentalne erozije su kiseline unutrašnjeg (kiseline iz želuca kod gastritisa, bulimije) i spoljašnjeg porekla (ishrana). Erozivni potencijal hrane ne određuje samo njena pH vrijednost (kiselost), već i temperatura (erozivnija su topla pića) i vrijeme zadržavanja u ustima.

Najveći uzročnici su gazirani napitci, energetski napici, cijeđeni sokovi, citrusno voće, konzervirana hrana.

Namirnice koje nas štite od karijesa
Kada je riječ o očuvanju oralnog zdravlja, bez sumnje je osim o oralnoj higijeni potrebno voditi računa i o namirnicama koje unosimo.

Zubima je neophodna dnevna doza različitih vitamina i minerala koje su potrebni za regeneraciju i očuvanje tvrdog zubnog tkiva.

Ako unosite dovoljno hranljivih mikronutrijenata, zubi će se prirodnim putem regenerisati i biti čvrsti i zdravi, ali ukoliko unos ovih nutrijenata izostane, bakterije i kiseline u usnoj duplji spriječiće taj prirodni proces što dalje dovodi do propadanja zuba.

Kako bi zubi bili zdravi, potrebno je unositi puno liposolubilnih vitamina, a tu ubrajamo vitamin A, D, K2 I E. Vitamin A nalazi se u ribi, mlijeku i jajima. Vitamin D možete naći u masnim ribama, gljivama i punomasnim mliječnim proizvodima.

Odličan izvor vitamina K2 su mekani sirevi, jaja, maslac i jetra, dok se vitamin E nalazi u spanaću, orasima i brokoliju.

Za zdrave zube preporučena je i konzumacija čvrstih namirnica koje utiču na mišice vilice i indukuju žvakanje i lučenje pljuvačke koja štiti zube i smanjuje kiselost u usnoj duplji.

Odličan primjer takve namirnice jeste celer, koji pored toga što zahtijeva dodatno žvakanje, takođe masira desni i čisti prostor između zuba.

Preporučuju se kao zaštitna hrana (antikariogena) kikiriki, orah, badem, brazilski orah, stariji sirevi, kiselo mlijeko, kefir, sirovo povrće, kokosovo ulje, zeleni i crni čaj.

Namirnice koje treba izbegavati s ciljem očuvanja oralnog zdravlja
Izbjegavanjem određenih namirnica i promjenom navika u ishrani moguće je u velikoj mjeri doprinijeti zdravlju zuba i usne duplje.

Lizalice i tvrde bombone i zubi
Iako su voljene od strane mnoge djece i djeluju primamljivo i bezazleno, lizalice su veliki neprijatelj zuba.

Osim što sadrže veliku količinu šećera, zbog svoje čvrstine nerijetko mogu izazvati lomljenje zuba, odnosno okrnjenost. Identičan efekat imaju i tvrde bombone koje se relativno dugo zadržavaju u ustima, te imaju visok kariogeni potencijal.

Grickalice i slatkiši i zubi
Ova grupa namirnica zbog svog ljepljivog sastava imaju veliku tendenciju da zaostanu u šupljinama zuba, pa se nakon pola sata od konzumacije ovih namirnica preporučuje detaljno čišćenje zuba četkicom i koncem za zube.

Kafa i čaj i zubi
Konzumiranje ovih napitaka u ograničenim količinama i bez dodavanja nije štetno, ali pretjeranim unosom dolazi do smanjenog lučenja pljuvačke i diskoloracije zuba.

Zato se preporučuje uzimanje ovih napitaka u umerenim količinama i uz čašu vode.

Alkohol i zubi
Poznato je da alkohol izaziva dehidrataciju ćelija, samim tim i opšteg stanja organizma, pa se kao posljedica javlja suvoća u ustima koja je odličan preduslov za nastanak karijesa. Osim toga, alkohol je jedan od faktora rizika za nastanak oralnog karcinoma.

Gazirani napici i zubi
Gazirani napici nemaju apsolutno nikakvih poželjnih efekata na naše zdravlje.

Prepuni su šećera i kada dospiju u usnu duplju, bakterije te šećere koriste za sopstveni metabolizam i u tim procesima nastaju kiseline koje uništavaju zubnu gleđ.

Jedan od sastojaka gaziranih pića jesu i fosforna i limunska kiselina koja su značajni uzročnici zubnih erozija.

Preporučeno je da prilikom konzumiranja ovih napitaka koristite slamčicu, da piće bude hladnije, da se piju brzo bez mućkanja u ustima, i da se ne peru zubi najmanje pola sata nakon konzumacije istih. Savjet je da se usta samo isperu vodom.

Očuvanje oralnog zdravlja
Oralno zdravlje dio je opšteg zdravlja i baš zato bi trebalo da postoji bliska saradnja između ljekara opšte prakse i stomatologa.

Ishrana igra jako bitnu ulogu u prevenciji oralnih bolesti. Neophodno je da stomatolozi objasne pacijentima štetnost konzumacije određenih namirnica, kao i da način i frekventnost unosa tih namirnica mogu bitno da utiču na zdravlje zuba i usne duplje.

Pravilno formirane navike u ishrani su od velike važnosti i potebno je raditi na tome od ranog djetinjstva, jer se kasnije te navike teško mijenjaju.