Šta se zapravo događa vašem tijelu kad jedete prerađenu hranu?

Prodavnice su krcate policama gdje je prerađena hrana. Iako možda i za vas ne postoji veći užitak od uživanja u hrskavom čipsu, vjerovatno vam nije nepoznanica činjenica da prerađena hrana može imati negativne učinke na vaše zdravlje.

Ustvari, čak 50 posto tipične američke ishrane čini veoma prerađena hrana, pokazuju nedavni podaci Američkog udruženja za srce, a ni ostatak svijeta ne zaostaje puno.

Šta je uopše prerađena hrana?

Ona ne podrazumijeva samo pakovane, instant žitarice ili brzu hranu. Tehnički gledano, prerađena hrana je hrana koja je kuvana, zaleđena, pakovana ili kojoj je promenjen prehrambeni sastav, navodi Akademija za ishranu i dijetetiku. Ona može da varira od minimalno do jako procesuirane.

Minimalno prerađena hrana: hrana koja je pakovana ili konzervirana na vrhuncu svježine, poput konzerviranog paradajza, unapred sječenog povrća, tune ili zaleđenog voća.

Veoma prerađena hrana: gotova jela ili namirnice poput krekera i granole. Hrana koja se najviše obrađuje obično su gotova jela.

Često se prerađena hrana smatra glavnim krivcem za pad kvaliteta ishrane, ali ne zaslužuju sve takve namirnice lošu reputaciju. U nekim slučajevima obrada zapravo može osigurati dodane vitamine i hranljive sastojke.

Na primjer, mlijeko je obogaćeno vitaminom D (koji prirodno nije prisutan u mlijeku), hranljivim sastojkom koji većini ljudi nedostaje.

Pasterizacija je drugi oblik prerade hrane koji doprinosi vašem zdravlju, a ne šteti. Ovaj postupak koristi uništavanju potencijalno štetnih bakterija, a najčešće se koristi za mliječne namirnice.

Zahvaljujući nekima od ovih prednosti, prerađena ili pakovana hrana takođe može biti prikladna za sve koji imaju užurban životni stil, kaže dijetetičarka Sara Šlihter.

“Prerađena hrana može popuniti praznine, a pritom osigurati hranjive sastojke”, kaže ona.

Ali, naravno, previše obrađena hrana može biti štetna za vaše zdravlje. Posebno ako je jedete prečesto ili u velikim količinama.

U mnogim slučajevima prerada može oduzeti prirodne vitamine i minerale iz hrane, navodi Harvard T. H. Škola javnog zdravlja Čen.

Težina

Prerađena hrana povezana je s prejedanjem i debljanjem jer može biti krcata kalorijama. Ljudi koji praktikuju visoko prerađenu ishranu imaju tendenciju da pojedu oko 500 kalorija više nego oni koji slede minimalno prerađen režim, pokazalo je malo istraživanje iz jula 2019. godine.

Brza hrana može otežati identifikaciju signala sitosti, što u nekim slučajevima može uzrokovati prejedanje, navodi Harvard Health Publishing.

Nadalje, konzumiranje više prerađene hrane povezano je s većim rizikom od gojaznosti, pokazalo je istraživanje koje je objavljeno u decembru 2017. u Current Obesity Reportsu.

Dugovječnost

Iako nema nijednog sastojka ili ultraprerađene hrane za koju je dokazano da direktno uzrokuje rak, visoko prerađena hrana povezana je s povećanim rizikom od smrti, pokazalo je istraživanje iz maja 2019. u BMJ-u, koje je analiziralo ishranu gotovo 20.000 muškaraca i žena tokom 5 godina.

U ovoj je studiji glavni uzrok smrti bio rak, a opaženo je da je rizik od smrti kod onih koji su često jeli prerađenu hranu veći za 62 posto.

Srce

Još jedna studija iz maja 2019. objavljena u BMJ-u pregledala je podatke preko 100 000 ljudi i otkrila da je konzumacija ultra obrađene hrane povezana s povećanim rizikom od srčanih bolesti.

Neke od takvih namirnica su masti i umaci, meso, slatki proizvodi, prerađeni napici i slani zalogaji.

Visok nivo natrijuma povezan je s visokim krvnim pritiskom, faktorom rizika za bolesti srca i moždanog udara, navodi AHA, a većina natrijuma dolazi upravo iz prerađenih namirnica.

Crijeva

Zdrava crijeva su ona koja imaju raznolik broj bakterija. Vaša ishrana može potencijalno promjeniti sastav bakterija u crijevima. Zapravo, ishrana bogata vlaknima može podstaknuti rast zdravih bakterija u crijevima i smanjiti upalu, pokazuje istraživanje iz avgusta 2019. objavljeno u časopisu Microorganisms.

Fermentisana hrana, poput jogurta i kiselog kupusa, takođe podstiče zdravlje crijeva.

Prema istraživanju objavljenom u oktobru 2019. u Nutrientsu, vještački zaslađivači negativno su izmjenili bakterije u crijevima kod ljudi koji ih normalno ne konzumiraju. Istraživači su takođe otkrili vezu između vještačkih zaslađivača i netolerancije na glukozu.

Povećanje konzumacije visoko prerađene hrane obično znači da u ishrani ima manjih količina voća i povrća, koji su glavni izvori antioksidanata i vlakana i neophodni su za dobro zdravlje.

Ako zauzimaju veliki dio vaše ishrane, ultra obrađene namirnice mogu dugotrajno imati negativne učinke na vaše zdravlje. Ali ako ih jedete mudro, dajući prednost minimalno obrađenim namirnicama, ove namirnice mogu biti dio uravnoteženog načina života i ishrane, piše Livestrong.